Rečenice uzročno-posljedičnih veza

 Kada govorimo o rečenicama uzročno-posljedičnih veza onda mislimo na sljedeće riječi; 

Veznike: weil, denn
Priloge: deshalb, deswegen, darum i daher;
         Upitni prilozi: Warum, weshalb, weswegen i wieso 
Predložna sintagma: aus diesem Grund
Prijedlog: wegen, aufgrund  
Neki autori ubrajaju još i obwohl,  trotzdem i trotz u riječi uzročno-posljedičnih veza.

Riječi uzroka ili razloga

Kod riječi uzroka razlikujemo veznik zavisne rečenice weil, veznik nezavisne rečenice denn i prijedloge wegen i aufgrund. Ova dva prijedloga zahtijevaju genitiv u svojoj sintagmi.
Zavisnosložena rečenica nastaje kada koristimo veznik weil. Nezavisnosložena rečenica je kada koristimo veznik denn. Rečenica koja je uvedena ovim veznicima je rečenica uzroka, dok je viša rečenica (ich gehe in die Schweiz), rečenica posljedice.
Prijevodni ekvivalenti u našem jeziku za weil i denn je "jer" .
Rečenica s prijedložnim sintagmama sa wegen i aufgrund grade prostoproširenu rečenicu i iz tog razloga oni fungiraju kao priloške odredbe (za razlog) te mogu biti na početku ili trećoj poziciji u rečenici.  
Čovjek treba biti oprezan kod korišćenja ova dva prijedloga jer se za njih mora pripremiti imenska sintagma kao razlog.
Na primjer:  Ich spreche mit Akzent, weil ich  vom Ausland komme. 
     Transformacija:  wegen meiner Herkunft vom Ausland spreche ich mit Akzent.
Prijevodni ekvivalenti za wegen i aufgrund u našem jeziku je "zbog" 

Riječi posljedice 

Riječi koje iskazuju posljedicu su: deshalb, deswegen, daher, aus diesem Grund i darum.
Sve ove riječi nastupaju u funkciji priloške odredbe i tako govorimo o prostoproširenoj rečenici. Kod rečenica sa ovim prilozima je slučaj da one ističu posljedicu, dok se uzrok nalazi u rečenici ispred, koja je najčešće završena tačkom. 
Riječ darum često se koristi i kao samostalna rečenica (ako nam je već poznat razlog u prethodnoj rečenici). 
Prevodni ekvivalenti za deshalb, deswegen, daher, aus diesem Grund i darum su "Zato, otuda, zbog toga, iz tog razloga"