Prijedlozi kod lokalne upotrebe - PRÄPOSITIONEN BEI LOKALVERWENDUNG

 Prijedlozi imaju široku primjenu u njemačkom jeziku. Kada govorimo o lokalnoj upotrebi prijedloga, imamo na umu samo na tri pitanja: wo, wohin i woher.

Na osnovu ova tri pitanja pobrojaćemo prijedloge koji se najčešće koriste i označiti njihove funkcije u rečenici. Prijedlozi kod ovih pitanja grade svoje sintagme samo u dva padeža - u dativu i akuzativu. 

Prijedlozi za mjesto - WO?

Pitanje Wo? je u njemačkom jeziku jedno od pitanja za padež dativ. U našem jeziku je to lokativ. Ovdje imamo prijedlog bei kada želimo kazati da smo kod nekoga, tj. kad su osobe u pitanju: 
              - ich bin bei meinem Vater.            -         Ja sam kod svoga oca.
Njega prevodimo s prijedlogom kod. Moram napomenuti da mi u živom jeziku često nepravilno koristimo prijedlog kod. I u bosanskom jeziku se on koristi isključivo za mjesto, te je nepravilno koristiti ga za pravac: idem kod doktora, idem kod tebe ...itd. 
Prijedlog zu samo u kombinaciji s imenicom Haus(e) važi kao prijedlog za mjesto. On je toliko specifičan za pomenutu riječ da čak vlada mišljenje među autorima gramatika da se oni trebaju skupa pisati i figurirati kao prilog zuhause . 

Prijedlozi za pravac - WOHIN?

Za pitanje Wohin se uglavnom veže padež akuzativ. Prvi od predstavnika je prijedlog zu. Ovaj prijedlog koristimo kada je cilj našeg pravca osoba. Dakle, analogno onom gore bei što je bilo za mjesto. 
​             -ich gehe zu meinem Vater.            -          Idem svom ocu. 
Prijedlog zu u upotrebni za pravac kod osoba u našem jeziku prevodimo čistim padežom, tj. bez prijedloga, i to je dativ. Druga upotreba prijedloga pravca sa zu odnosi se na sami pravac bez cilja, tj. kad je sam cilj pravac: 
            - Er geht zur Apotheke.                   -          On ide ka apoteci.  
U ovoj upotrebi onda zu prevodimo prijedlogom k ili ka.
Prijedlog zu ide uvijek s dativom iako je ovjde pitanje pravca.

Prijedlog nach prevodimo kao na, prema, u. Koristi se ispred imenica mjesta, gradova i država, kao i za lijevu i desnu stranu: 
            - Sie geht morgen nach Italien.                       - ona sutra putuje u Italiju. 
             - Wir fahren nach Novi Pazar.                         -  Mi putujemo za Novi Pazar.  
             - Hier müssen Sie nach links abbiegen.          - Ovdje ulijevo morate skrenuti.

​Prijedlog entlang ima značenje duž i može biti u sintagmi ispred, a češće i iza imenice: 
              - Fahren Sie die Straße entlang. 
              - Fahren Sie entlang die Straße.                        - Vozite duž ulice.

Prijedlog durch znači kroz:
               - Ich gehe durch den Wald.                              -            Idem kroz šumu 

Prijedlog an ...vorbei je dvodijelni prijedlog; prvi dio je ispred imenice, drugi iza. U našem se jeziku se on prevodi kao pored. Njegov prateći padež je dativ: 
               - Ich komme gerade am Stadtpark vorbei    - trenutno prolazim pored gradskog parka.
Kada govorimo o dvodijelnim prijedlozima, možemo pomenuti još i um ...herum, koji je manje u upotrebi: 
            - Er fährt um die Stadt herum.               - On vozi okolo grada. 

Prijedlozi za pravac - WOHER?

Na pitanje woher razlikujemo dva prijedloga: aus i von. Aus se kod nas prevodi kao "iz", a von - "od". Prijedlog aus koristimo kao antonim prijedlogu in, tj. kada se fizički napušta neki objekat u kojem smo prethodno bili, tada koristimo aus. Prijedlog von koristimo kao antonim prijedlogu zu, tj. kada je pravac usmjeren od odbjekta (bez da se fizički boravi u njemu). Prijedlog von se koristi i kod osoba:
          - Ich komme aus dem Kino.                      - Dolazim iz bioskopa
          - Er kommt von seiner Schwester.                - On dolazi od svoje sestre.
          - Sie kommt von der Post.                           Ona dolazi od pošte. 

Prijedlozi za pravac WOHIN i WOHER?

Oni se još zovu Wechselpräpositionen - obostrani prijedlozi. Prijedlozi su: in, auf, neben, an, hinter, unter, zwischen, über i vor. Dakle, oni mogu biti i sa dativom i sa akuzativom. 

Upotreba prijedloga zavisi od glagola. Ako je glagol jedan od onih koji traže dopunu tj. objekat za pravac (Direktivergänzung), onda ide kombinacija pomenutih prijedloga sa akuzativom. Ako je glagol dopuna za mjesto (Situativergänzung), biće dativ(kao što vidimo primjere na tabli). 
Glagoli stellen, stehen, hängen, stecken, legen, liegen, možemo dodati još i (sich) setzen, sitzen  su glagoli koji traže dopunu ili objekat za pravac ili mjesto. Ostali primjeri sa glagolima gehen, fahren, kommen, sein, bleiben ..itd. kod njih su predložne sintagme kao priloške odredbe za pravac ili mjesto. 
                  - Tom legt das Buch auf den Tisch.        -Tom polaže/stavlja knjigu na sto. 
                 - *Tom legt das Buch                                  -*Tom polaže/stavlja knjigu.
Vidimo da je predložna sintagma zavisni dio glagola, čime i postaje objekat (u ovom slučaju objekatza pravac). Rečenica bez nje je nepotnuna, čak i netačna. 
               - Anna kommt aus dem Urlaub.                 - Anna dolazi sa odmora. 
               - Anna kommt.                                            -Anna dolazi. 
Dok ovdje u primjeru vidimo da rečenica može da bude validna i bez predložne sintagme. Dakle, ovdje je ta predložna sintagma dodatak uz rečenicu i tako će imati funkciju priloške odredbe (za pravac).