Glagoli s povratnom zamjenicom: REFLEXIVE VERBEN

 Glagoli sa povratnom zamjenicom ili glagoli sa sich. Osnovna podjela ovih glagola bi bila na: prave glagole sa obaveznom povratnom zamjenicom i na neprave, koji nemaju obaveznu povratnu zamjenicu, ili kako ih neki autori nazivaju glagolima sa partitivnom povratnom zamjenicom.

Mali je broj glagola sa pravom povratnom zamjenicom. Dakle, govorimo o glagolima koji nikako ne mogu bez povratne zamjenice, tj. rečenica bez njih nema smisla. Na tabli sam dao primjera s glagolima sich schämen i sich kümmern - a naravno da ih ima još kao što je sich bedanken itd. Ova tri glagola su oni predstavnici koji se najčešće koriste. 

Obilježje povratnog glagola je riječ SICH, a postoji i cijela paradigma kroz lica (vidi na tabli). Treće lice jedine i množine je riječ sich, a od padeža ovdje razlikujemo samo akuzativ i dativ. Ova gore tri pomenuta glagola kao i većina glagola s povratnom zamjenicom su u akuzativu. Rijetka je situacija da imamo glagol sa pravom povratnom zamjenicom u dativu; od toga sam naveo primjer glagola sich aneignen.  

Najveći broj u upotrebi imamo sa glagolima sa neobaveznom ili partitivnom povratnom zamjenicom. To su glagoli koji mogu i sa povratnom zamjenicom a i bez nje. Naveo sam primjer na tabli s glagolom treffen kod kojeg vidimo da se u primjeru sa povratnom zamjenicom koristi sa predložnim objektom. Zatim često koristimo i glagole ärgern i waschen: 

        Er ärgert seinen Vater.     - On nervira svog oca. 

        Er ärgert sich.              - On se nervira. 

       Sie wäscht das Baby.         - ona pere/kupa bebu. 

      Sie wäscht sich.                  - ona se omiva. 

      Du kannst dir das nie verzeihen.  - Ti to sebi nikada ne možeš oprostiti. 

     Du kannst das deinem Bruder nie verzeihen.  - Ti to svome bratu nikada ne možeš oprostiti. 

Povratna zamjenica se i naziva povratna jer kongruira sa subjekatskom veličinom, tj. subjektom. Onamo gdje se ne vraća na subjekat, onda imamo nešto drugo kao objekat.To smo vidjeli u primjerima: on se nervira i on nervira svog oca. Dakle, kod ovog glagola razlikujemo pitanje da li nervira sebe ili nekog drugog da bi znali da li je povratni ili ne.  

Ovdje bi imali jos jednu podgrupu zvanu glagoli sa slobodnom povratnom zamjenicom. Riječ je o povratnoj zamjenici u dativu koja ima dva značenja: prvo: Dativus Commodi takozvani dativ ineresa

        Ich kaufe (mir) ein Fahrrad.     -    Kupujem sebi bicikl. 

Ovaj dativ se može zamijeniti predložnom sintagmom für mich: 

       Ich kaufe (für mich) ein Fahrrad.    -  Kupujem za sebe bicikl. 

Drugo: Dativus possessivus takozvani prisvojni dativ: 

      Ich wasche (mir) den Hals.   - potirem sebi grlo.  

Kao što rekoh, ovdje je riječ o slobodnom - stilskom dativu pa tako i može bez njega. 

Što se tiče pozicije povratne zamjenice u rečenici, vidimo u primjerima sa table da je ona u središnjem dijelu rečenice, tj. desna strana (od ličnog glagola). Kad je subjekat lična zamjenica i nalizi se na tom središnjem dijelu rečenice (taj slučaj je kod izjavnih rečenica drugog tipa ili kod upitnih rečenica), onda je povratna zamjenica poslije nje: Kümmerst du dich um deine Kinder?

 Kada je subjekat imenska riječ, imenske sintagme ili vlastite imenice, onda povratna zamjenica sich dolazi prije subjekta na tom središnjem polju: Schämt sich Olever sehr?  

U imperativu za obraćanje u jednini povratna zamjenica ostaje u rečenici iako znamo da se lične zamjenice ne izgovaraju: Schäm dich!

Prevodni ekvivalent u našem jeziku je povratna zamjenica se - i to je za sva lica.