Upitni i zamjenički prilozi: WOVON? -DAVON.

 Kada pomenemo ovu temu, u prvom redu mislim na glagole sa predložim objektom jer su oni najviše zastupljeni u građenju upitnih i zamjeničkih priloga. 

To su glagoli: denken an, träumen von, sich ärgern über, sich freuen auf/über/für, sich interessieren für ...itd. 
U drugom redu su to imenice s glagolom haben: Lust haben auf,  ​Angst haben vor ...itd. 
I pridjevi sa glagolom sein: zufrieden sein mit, stolz sein auf ...itd.

Kad pogledamo sve te primjere, o čemo onda govorimo ovdje? 
Govorimo o glagolima, imenicama i pridjevima koji imaju rekcijom uslovljeni prijedlog. Sve polazi od tog prijedloga koji se kao dopuna veže za ove tri vrste riječi. 
Za ovu grupu glagola, imenica i pridjeva važi pravilo da imaju svoj upitni i zamjenički prilog.

Upitni prilog 

O upitnim prilozima znamo kao samostalnim riječima i njih smo čak i kod učenja tretirali posebno pa smo ih pisali u posebnoj listi zvanoj "W-Fragen". Od najvažnijih predstavnika ove grupe imamo priloge: wie, was, wer i wo. 
To su bili upitni prilozi koji se koriste za uobičajne situacije. Ono što ovdje imamo su specifični upitni prilozi koji nastaju slaganjem dvije riječi; riječi wo i jednog od prijedloga. Dakle, govorimo o složenicama: 

Kod prijedloga koji počinju vokalom: an, auf, über ... stavlja se infiks -r- radi lakšeg izgovora. Time dobijamo specifične upitne priloge za pomenutu grupu glagola, imenica i pridjeva. 
Dakle, ispravno pitanje neće biti: *Was träumst du? već Wovon träumst du?
Ili još bolji primjer gdje sagovornig ne bi razumio ako bi se koristili uobičajni prilozi: *Was hast du Angst? 
već se mora praviti specifični upitni prilog Wovor, pa će ispravno biti: Wovor hast du Angst? 

Zamjenički prilog

Zamjenički prilog kao što mu samo ime kaže ima svojstva zamjenice i svojstva priloga. Ako gledamo relaciju pitanja i odgovora, dobijamo Wovon? ...-davon, Wofür? ...-dafür...itd. 
U primjerima na tabli vidimo da mijenja cijelu prijedložnu sintagmu, može samostalno da stoji u rečenici i njegova pozicija je u drugoj rečenici, tj. da bi se ostvarilo to odnosno značenje - da bi se ostvario kao zamjenica. U funkciji korelata može da bude ispred odnosnih elemenata, ali o tome viže kad budemo radili poglavlje korelati ili konsekutivne rečenice.
Zamjenički prilozi se grade po istom principu kao i upitni prilozi samo na mjestu wo, stavimo da: 

Prevodni ekvivalenti u našem jeziku su upitne riječi: o čemu, našta, zašta, u vezi čega ...kod nekih situacija i 
čisti upiti prolog za padež kao što je slučaj:
                  Čega se plašiš? -> Wovor hast du Angst? 
                  Čemu se raduješ -> Worauf freust du dich? 
                 Čime si zadovoljan/na? -> Womit bist du zufrieden? 
Specifično situaciji imamo onda sledeće primjere: 
                Za šta se interesuješ? ->  Wofür interessierst du dich?
                O čemu on priča? -> Wovon spricht er?

Zamjenički prilog bi onda bio: toga - davon, tome - davon, time - damit, za to - darür, o tome - davon.

Zamjenički i upitni prilozi važe ili nastaju samo ako se u kontekstu pominju činjenice nevezane sa osobe. Ako su činjenice vezane za osobe, onda nema građenja upitnih i zamjeničkih priloga, već se upotrebljavaju  uobičajna pitanja i zamjenice za padež sa prijedlogom: 
              Von wem träumst du? ( Koga sanjaš?) 
                     - Von dir. (tebe) 
             Auf wen freust du dich? (kome se raduješ?) 
                    - auf meinen Bruder / auf ihn (bradu / njemu)